Otvorena predavanja iz filozofije, nauke i umjetnosti

Otvorena predavanja iz filozofije, nauke i umjetnosti predstavljaju otvorenu i besplatnu radionicu za studente sa akademskim aspiracijama, konstruisanu sa ciljem da se pomogne svakom individualnom studentu da se razvija u smjeru polihistora. Ova otvorena predavanja namijenjena su prevashodno razvoju izvan okvira primarne oblasti, pa tako nisu ograničena na specifičnu tematiku i ciljana su kako bi obezbijedila šire obrazovanje.

Predavanja se organizuju na sedmičnom nivou, a popratni i dodatni materijali se dijele na relevantnom Discord serveru, gdje studenti imaju mogućnost diskusije, kao i predlaganja tema za buduća predavanja. Odabrana tematika se obrađuje u okviru modula sačinjenih od vezanih predavanja ili pojedinačnim tematskim predavanjima. Obraživana tematika uključuje, po potrebi, i individualne zadatke, kao i mentorski rad sa studentima.

Obrađivane teme i moduli

Obrađivane teme u periodu od 31. marta 2022. do 25. maja 2023. izlistane su ispod.

  • Uvod u mašinsko učenje
    • Klasifikacija i regresija
    • Statističko učenje
    • Nadgledano učenje
    • Neuronske mreže
    • Arhitekture neuronskih mreža i tipovi slojeva
    • Učenje sa transferom
    • Informacioni sadržaj modela
    • Učenje sa podstrijekom
    • Etičke posljedice primjene vještačke inteligencije
  • Osnovni elementi muzičke teorije
    • Uvod u akustiku
    • Intervali, kvintni krug, fizička i istorijska osnova terminologije
    • Ritam, melodija i harmonija
    • Notni zapis – ritmičke jedinice
    • Notni zapis – tonovi, intervali, skale
    • Tonaliteti i modusi
    • Artikulacije i instrumentalizacija
    • Muzičko uslovljavanje i biološka muzička intuicija
    • Kompozitorske tehnike za indukovanje emocija
    • Šta razlikuje muziku od niza zvukova?
  • Primjena elementarnih zakona fizike na svakodnevne probleme
    • Statika i dinamika, uvodni koncepti
    • Mehanika transmisionog sistema automobila
    • Fizika pritiska i potiska – fizika ronjenja
    • Energija i biološki procesi – fiziologija i fizika skeletnih mišića
  • Muzička, književna i psihoanalitička obrada filma How to train your dragon
    • Monomit – put heroja prema Džozefu Kempbelu
    • Uvod u Jungovsku psihoanalizu – razmatranje koncepata Ega, Sopstva i Sjene (Aion, Karl Jung)
    • Muzičke teme, motivi i lajtmotivi
  • Analiza i tematsko poređenje djela The Tyger (William Blake) i Die fröhliche Wissenschaft – Der tolle Mensch (Friedrich Nietzsche)
  • Književna analiza djela Fahrenheit 451 (Ray Bradbury)
  • Najčešće stilske figure i narativni postupci u književnosti
  • Međunarodni fonetski alfablet – glasovi, tvorba glasova i ljudski vokalni aparat
  • Metodološka sličnost u prozi, poeziji i muzičkoj kompoziciji
  • Nastanak modela hemijskih interakcija iz modela fizičkih interakcija
    • Šredingerova jednačina, standardni model, Fajnmanovi dijagrami, sferni harmonici, kvantni brojevi
    • Kvantni brojevi i izvođenje orbitala, vizuelizacija orbitala
    • Hibridizacija orbitala, kovalentne veze; agregatna stanja u širem smislu
  • Ljudske strategije parenja – analiza 70 naučnih radova i literature evolutivne psihologije
    • Psihometrija, analiza faktora i definisanje mjernog instrumenta i varijabli; osnovni koncepti evolutivne psihologije; Big-5 i njegovi aspekti
    • Neslučajna ukrštanja, strategije parenja, ispoljavanje i pojavljivanje privlačnih osobina, nasljedljivost osobina, polne razlike u privlačnosti i interesovanjima
    • Evolucija parenja, međusobna relativnost percepcije osobina i njihove korelacije; inteligencija, fizički izgled i detekcija skrivenih osobina kroz izražene osobine
    • Osvrt na fenomenološke racionalizacije i samoobmanu, optimizacija po više parametara, dugoročne i kratkročne strategije i preference osobina
  • Muzička, kinematografska i filosofska obrada filmske trilogije The Matrix
  • Tematska sličnost i konceptualne razlike u pjesmama Strepnja (Desanka Maksimović), Pesma Ženi (Jovan Dučić) i Sonnet 116 (William Shakespeare)
  • Diskusija na temu relacije epistemičkih vrlina, društvenih institucija i lične orijentacije ka cilju
  • Ritam kao jezička kategorija – ritmički oblici u različitim kulturama: tresillo, hemiola, clave, rečenica, adi tala
  • Izgradnja, naracija i aktualizacija fiktivnih svijetova u književnosti, filmu i stripu
    • Osvrt na izgradnju svijeta u djelu Pakao (Dante Aligieri) i opšti pristupi konstrukciji fiktivnih svijetova; tipovi fiktivnih svijetova i njihova zavisnost od narativnog medijuma
    • Limbički sistem, regulacija emocija i metodska gluma (Работа актера над собой – Константин Станиславский)
  • Društveno uređenje, ekonomija i ličnost – Platonova država, The Wealth of Nations (Adam Smith), Manifest komunističke partije (Karl Marks)
  • Strah, anticipacija, smrt i smisao, na primjeru poezije i proze Edgara Alana Poa – Gavran, The Fall of the House of Usher,The Black Cat,The Masque of the Red Death,The Tell-Tale Heart,The Fall of the House of Usher,The Pit and the Pendulum
  • Razvoj simboličkog mišljenja i reprezentacija – Play, Dreams and Imitation in Childhood (Jean Piaget)
  • Nihilizam, optimistični nihilizam, i paradoks ljudskog stanja – Vesela nauka (Fridrih Niče), The Turin Horse (A torinói ló, 2011; Béla Tarr, Ágnes Hranitzky), Fight Club (1999; David Fincher)
  • Ideologija i kontrola – Džordž Orvel: Životinjska Farma, 1984; V for Vendetta (2005, James McTeigue), Brazil (1985, Terry Gilliam); Simfonija br. 5, d-moll, Op. 47, Dmitrij Šostakovič
  • Konflikt, krotkost i razvoj ličnosti – Zapisi iz podzemlja (Fjodor Dostojevski), The Double (2013, Richard Ayoade), Vrisak (Edvard Munk), The Rite of Spring, Igor Stravinsky
  • Teorija izračunljivosti – Introduction to Theory of Computation (Anil Maheshwari, Michiel Smid), Introduction to the Theory of Computation (Michael Sipser), Introduction to Automata Theory, Languages, and Computation (John E. Hopcroft)
  • Pristup razumijevanju klasične muzike – Violin Concerto in D major, Op 35, Allegro moderato (Pyotr Ilyich Tchaikovsky); Requiem in D minor, K. 626 – Dies irae, Lacrimosa (Wolfgang Amadeus Mozart); Erlkönig, Op. 1, D 328 (Franz Schubert), Lieder von Franz Schubert (Franz Liszt); Orchestral Suite No.2 in B minor – Minuetto, Badinerie (Johann Sebastian Bach); Prelude No 4 in E minor, Op 28 (Frédéric Chopin); Swan Lake, Ballet Suite, Op. 20, Finale (Pyotr Ilyich Tchaikovsky);
  • Evolutivna psihologija i razvoj ljudskih moralnih načela – The Moral Animal (Robert Wright), The Evolution of Desire (David M. Buss)

Početak narednog ciklusa planiran je za novembar 2023.

Motivacija

Svakom odgovornom, racionalnom i skrupuloznom čovjeku postaje očigledno u kojoj mjeri stare institucije propadaju i bivaju potisnute novonastalim ideološkim strujama, i akademija, kao ideja, ovdje nije izuzetak. Štaviše, zbog svojih osnovnih načela, ona predstavlja najveću prepreku za institucionalizaciju tih ideoloških težnji, ali, kako se čini, univerziteti i škole sve više popuštaju pod ovim pritiscima. Ovo je problem koji sam detaljno izložio u radu Destruktivni uticaj posthumanističke semiotičke ideologije na akademiju kao arhetipni entitet, gdje se izvodi zaključak da je jedini način da se originalna platonska institucija akademije očuva taj da se izbjegne „ptolomizacija“ problema, odnosno njegovo rješavanje u okviru postojećeg sistema, te da se savremeni simulakrum te institucije napusti, a učesnici individualno vrate njenim korijenima.

Dakle, ponešto paradoksalno, kako bi se očuvao akademski ideal, čovjek mora da napusti formalizovanu karikaturu te institucije, te se posveti akademskim naporima samostalno i nezavisno. Ovo, naravno, podrazumijeva pedantnost u ličnom usavršavanju, istraživanju i učenju, ali i onaj edukativni aspekt akademije. Iz tog razloga, neophodno je utjeloviti taj osnovni princip prenošenja znanja, pa sam, vodeći se time, i započeo ovaj projekat.

Otvorena predavanja iz filozofije, nauke i umjetnosti su pokušaj povratka tim osnovnim načelima. Po odbrani doktorske teze, komisija je, po nekom običaju čiji je smisao izgleda iščezao, obavezna doktoranta da podsjeti da uz njegovu novu titulu dolaze i određene obaveze, ali, čini se, da se ta odgovornost, barem u svom suštinskom značenju, naširoko zanemaruje. Obaveza jednog doktora nauka prema akademiji nije da prati pravila i služi dogmama, već da čuva i njeguje njena osnovna načela: slobodan govor, odgovornost ka istini i ličnom i kolektivnom usavršavanju, na naučnom, kulturnom i etičkom nivou, da djeluje ka usavršavanju čovjeka, intelektualno, etički i fizički. Kako stvari stoje, to nije moguće uraditi unutar okvira trenutnog ideološkog aparata, pa zbog toga, ovu odgovornost preuzimam odlukom da obrazovne i istraživačke napore radim nezavisno, bez pritisaka i prisile, da stečeno znanje prenosim, te da pomognem upravo onima koji vrednuju ista načela da iskažu i ispune svoj intelektualni potencijal.

Mladom i radoznalom čovjeku, onome koji je istinski željan znanja i napretka i koji još uvijek njeguje vjeru u transcendentalno dobro, treba udahnuti nadu u to da i kad sunđerom obrišemo horizont, negdje postoji drugi, koji čeka da bude pronađen. Akademija, uprkos nazivu, nije mjesto, nije zgrada sa slovima iznad ulaza, i ne čine je ni oni koji imaju u rukama papir sa naslovom „diploma“, niti oni željni samo naslova. Akademija je princip, ideja, načelo i ideal odgovornosti prema istini, ispoljen kroz slobodnu diskusiju, istraživanje, razmjenu ideja, i želju za napretkom, kako naučnim tako i kulturnim.

Ovim poduhvatom, koliko god on bio malen, imam namjeru da iskažem i utjelovim upravo te principe odanosti istini i težnji za ličnim i kolektivnim usavršavanjem. Kao neko ko se decenijama bavi naukom i umjetnošću, pisanjem i filozofijom, komponovanjem, slikarstvom, fizičkim vještinama, kao doktor nauka u oblasti elektrotehnike, kao neko ko je godinama radio sa talentovanim učenicima, takmičarima i studentima, imam odgovornost da stečeno znanje i iskustvo prenesem svakom studentu, bio on mlađi ili stariji, manje ili više kvalifikovan, koji strijemi ličnom usavršavanju i razvijanju, u naučnom i kulturnom smislu. Ova otvorena predavanja su poziv svakome sa akademskom aspiracijom na učenje, istraživanje, diskusiju i razmjenu ideja, slobodne od mjesta, školarine, diploma i ispita, sa ciljevima ličnog i kolektivnog napretka i odgovornosti ka čovjeku i istini.

Koliko je u mojoj moći, obrađujem teme iz unije filozofije, nauke i umjetnosti, bez ustručavanja od zadiranja u specifičnosti. Ovaj poduhvat ima za cilj da izgradi renesansnog čovjeka, savremenog polimatičara, pa tako razrađujem, istražujem, razvijam, stvaram i prezentujem različite materijale namijenjene upravo onima koji strijeme ka tome da postanu homo universalis. Za života jedan čovjek teško može da dosegne taj cilj, ali sam put je vrijedan truda, barem utoliko što odiše smislom.

Zavisno od prilika, predavanja organizujem na različitim lokacijama, na otvorenom kad god je to moguće, a termine okupljanja oglašavam kroz odgovarajuće društvene kanale. Na taj način, učesnici mogu da predlažu buduće teme za analizu, kontaktiraju me u vezi sa vlastitim radovima, za mentorsku pomoć i bilo koji drugi vid akademski relevantne diskusije.

Za oglašavanje termina i tematike predavanja, diskusiju i pitanja, dostupan je odgovarajući Discord server. Dodatni detalji u vezi sa organizacijom i metodologijom održavanja predavanja nalaze se na sljedećoj lokaciji: Otvorena predavanja iz filozofije, nauke i umjetnosti.

Obavještenja i tekuće informacije

Lokacija: Amfiteatar-2 Univerziteta Apeiron

Raspored: Najavljenim danima od 18.00 do 21.00 (prema obavještenjima na Discord-serveru)

Discord server: Otvorena predavanja